·
Više od 10.000 proizvoda na jednom mestu
·
60+ prodavnica u 8 gradova Srbije·
Dostava za 24h — narudžbine do 12h
·
Više od 10.000 proizvoda na jednom mestu
·
60+ prodavnica u 8 gradova Srbije·
Dostava za 24h — narudžbine do 12h
Tekst pripremio: DVM spec. Marko Grujić
Mačiji brkovi nisu samo simpatičan detalj na licu mačke.
Njihov stručni naziv je vibrise, a u pitanju su specijalizovane senzorne dlake koje mački pružaju važne informacije o prostoru, predmetima i promenama u neposrednoj okolini.
Zahvaljujući brkovima, mačka može bolje da proceni šta se nalazi neposredno ispred nje, da se sigurnije kreće pri slabom osvetljenju i da registruje veoma suptilne promene u svom okruženju
Zato mačije brkove ne treba skraćivati, čupati niti šišati iz estetskih razloga.
Postoji još jedna zanimljiva tema koja poslednjih godina privlači pažnju vlasnika mačaka – takozvani whisker fatigue, odnosno moguća nelagodnost kada brkovi tokom jela često dodiruju ivice uske ili duboke činije.
Ali šta o tome zaista kaže nauka?
Mačiji brkovi su specijalizovane senzorne dlake koje pomažu mački da prikuplja informacije o neposrednom prostoru i predmetima oko sebe.
Brkovi mogu pomoći mački da:
proceni položaj predmeta u neposrednoj blizini
lakše se kreće u uslovima slabijeg osvetljenja
registruje dodir i promene u okolini
preciznije proceni prostor neposredno oko glave
dobije dodatne informacije tokom lova i istraživanja
komunicira deo svog trenutnog emocionalnog stanja položajem brkova
Brkovi nisu ukras i ne treba ih seći.
Brkovi su mnogo deblji i čvršći od obične dlake.
Njihovi folikuli nalaze se dublje u koži i povezani su sa bogatim sistemom nervnih završetaka i krvnih sudova.
Kada se brk pomeri ili dodirne neki predmet, promena položaja prenosi se na senzorne strukture u folikulu, a zatim putem nervnog sistema do mozga.
Zato se vibrise mogu posmatrati kao veoma osetljivi taktilni senzori.
Mačka ne mora predmet direktno da dodirne nosom da bi dobila informacije o njemu – brkovi joj pomažu da registruje šta se nalazi veoma blizu lica.
Mačke ne vide u potpunom mraku, ali su veoma dobro prilagođene uslovima slabog osvetljenja.
Brkovi dodatno pomažu zato što pružaju taktilne informacije o neposrednom prostoru.
To je posebno korisno kada se mačka kreće između nameštaja, istražuje uzak prostor ili se približava predmetu koji joj je veoma blizu
Zato je preciznije reći da brkovi dopunjuju vid i druge čulne informacije, a ne da omogućavaju mački da „vidi“ bez svetla.
Često se kaže da je raspon brkova jednak širini mačjeg tela i da mačka njima meri da li može da prođe kroz otvor
Brkovi zaista pružaju korisne informacije o prostoru neposredno oko glave, ali ovu tvrdnju ne treba shvatiti kao savršeno precizan „metar“.
Telesna građa, položaj tela, dužina brkova i telesna težina razlikuju se od mačke do mačke
Brkovi pomažu u prostornoj proceni, ali mačka ne donosi odluku samo na osnovu njihove širine
Najupadljiviji su dugi brkovi sa obe strane njuške, ali vibrise se ne nalaze samo tu
Specijalizovane senzorne dlake mogu se videti:
sa obe strane njuške
iznad očiju
na obrazima
u predelu brade
na zadnjem delu prednjih nogu
Najpoznatije su mistacijalne vibrise, odnosno veliki brkovi sa obe strane njuške.
Mačka ih može pomerati i menjati njihov položaj u zavisnosti od toga šta radi i kako se oseća.
Položaj brkova ne treba tumačiti izolovano, ali zajedno sa položajem ušiju, očiju, repa i tela može pružiti dodatnu informaciju o raspoloženju mačke.
Kada je mačka mirna i opuštena, brkovi najčešće stoje u prirodnom, neutralnom položaju.
Tokom lova, intenzivnog istraživanja ili igre mačka može usmeriti brkove više prema napred kako bi prikupila dodatne senzorne informacije.
Brkovi povučeni unazad mogu se videti kod mačke koja je uplašena, veoma napeta ili pokušava da zaštiti lice.
Uvek gledajte celokupni govor tela mačke, a ne samo brkove.
Ne preporučuje se.
Sama dlaka brka nema nervne završetke duž svoje dužine, pa njeno presecanje nije isto što i direktno presecanje živca.
Međutim, uklanjanjem ili skraćivanjem brka mački privremeno oduzimamo deo važnog senzornog sistema.
Mačka može postati nesigurnija u kretanju i istraživanju prostora dok brkovi ponovo ne izrastu.
Čupanje brka je druga stvar i može biti bolno, jer je koren smešten duboko u senzorno bogatom folikulu.
Zato brkove ne treba seći ili čupati zbog izgleda.
Da.
Ako brk prirodno ispadne ili se slučajno polomi, najčešće će ponovo izrasti pod uslovom da folikul nije trajno oštećen.
Kao i druge dlake, i vibrise prolaze kroz prirodan ciklus rasta i povremenog opadanja.
Zato pronalazak jednog povremeno otpalog brka u domu obično nije razlog za zabrinutost.
Rast do pune funkcionalne dužine može trajati nedeljama ili nekoliko meseci.
Povremeni gubitak pojedinačnog brka može biti normalan.
Međutim, nije normalno da mačka odjednom izgubi veliki broj brkova ili da su oni praćeni promenama na koži.
Obratite se veterinaru ako primetite:
naglo proređivanje velikog broja brkova
ćelava mesta na licu
crvenilo kože
kraste ili rane
intenzivan svrab
promene oko njuške i očiju
izraženo lomljenje brkova
druge promene na dlaci ili koži
Infekcije kože, paraziti, zapaljenski procesi i druga dermatološka stanja mogu zahvatiti i područje folikula vibrisa.
Whisker fatigue, odnosno „zamor brkova“ ili „stres brkova“, izraz je koji se koristi za teoriju da često dodirivanje veoma osetljivih brkova o ivice duboke i uske činije može kod nekih mačaka izazvati nelagodnost ili averziju prema posudi.
Vlasnici tada mogu primetiti da mačka:
okleva pre nego što počne da jede
jede samo iz sredine činije
vadi granule šapom
izbacuje hranu na pod pa je tamo jede
ostavlja hranu uz ivice posude
radije jede sa ravne površine
Međutim, važno je pravilno predstaviti ono što trenutno znamo.
Whisker fatigue nije potvrđena veterinarska dijagnoza i naučni dokazi su za sada ograničeni.
U istraživanju objavljenom u časopisu Journal of Feline Medicine and Surgery posmatrane su mačke koje su jele iz svojih uobičajenih posuda i iz širih, plićih posuda reklamiranih kao „whisker-friendly“.
Istraživači nisu pronašli značajnu razliku u količini pojedene hrane, vremenu provedenom uz činiju ili drugim glavnim parametrima hranjenja.
Zanimljivo je, međutim, da je 24 od 38 mačaka izabralo širu, pliću posudu kada su im ponuđene obe opcije.
Zbog toga je najpreciznije reći:
nije dokazano da duboka činija izaziva bolest ili pravi „zamor“ brkova, ali pojedine mačke mogu jednostavno preferirati širu i pliću površinu za hranjenje.
Moguće je, ali nikako nije jedino objašnjenje.
Mačka može vaditi hranu šapom zato što
joj više odgovara ravna površina
ne voli oblik ili dubinu činije
želi da se igra hranom
činija klizi
ne odgovara joj mesto na kome se hrani
postoji konkurencija sa drugom mačkom
ima bol u ustima ili dentalni problem
oseća mučninu ili drugi zdravstveni problem
Zato ne treba svako neobično ponašanje uz činiju automatski nazvati whisker fatigue.
Ako mačka odjednom jede značajno manje, potpuno odbija hranu ili pokazuje druge simptome, potreban je veterinarski pregled.
Ako primetite da mačka ne voli duboku i usku posudu, možete jednostavno probati drugačiji oblik.
Praktična opcija može biti:
šira, stabilna i plića činija ili ravnija podloga za hranjenje, koja mački omogućava da pristupi hrani bez stalnog kontakta brkova sa visokim ivicama.
To je jednostavna promena sa malim rizikom i lako možete pratiti šta vaša mačka preferira.
Važno je i da posuda bude:
stabilna
jednostavna za pranje
odgovarajuće veličine
postavljena na mirnom mestu
dovoljno udaljena od mačjeg toaleta
Ako vaša mačka često vadi hranu iz duboke činije ili jede prebrzo, jedna od opcija u Premium Pet ponudi je Besta Slow&Easy podloga za sporo hranjenje.
Podloga ima prečnik od 21 cm i namenjena je psima i mačkama.
Ravniji oblik omogućava drugačiji način serviranja obroka u odnosu na klasičnu duboku činiju, dok reljef podloge usporava dolazak do hrane i produžava obrok.
To može biti zanimljiva opcija za mačke koje:
brzo gutaju hranu
vole da hranu uzimaju šapom
preferiraju hranjenje sa šire površine
uživaju u interaktivnijem načinu hranjenja
Važno je ipak pratiti ponašanje konkretne mačke – ne postoji jedna posuda koja odgovara svakoj životinji.
Ne nužno.
Istraživanje nije pokazalo da će svaka mačka jesti više ili bolje iz „whisker-friendly“ posude.
Mačke imaju individualne preference.
Jedna će preferirati plitku keramičku posudu, druga metalnu činiju, treća ravnu podlogu, a četvrta neće pokazati nikakvu razliku.
Zato je dobar pristup ponuditi izbor i posmatrati ponašanje mačke.
Ako mačka iznenada promeni način na koji jede, nemojte odmah menjati samo činiju.
Posebno obratite pažnju ako:
prestane da jede
jede znatno manje nego ranije
prilazi hrani, ali odustaje
ispušta hranu iz usta
žvaće samo jednom stranom
balavi
ima neprijatan zadah
povraća
gubi telesnu težinu
deluje bezvoljno
Takvo ponašanje može biti povezano sa dentalnim bolom, gastrointestinalnim problemom ili drugim zdravstvenim stanjem.
Kod mačaka smanjen apetit ne treba dugo posmatrati bez konsultacije sa veterinarom.
Mačiji brkovi su specijalizovane senzorne dlake koje mački daju dodatne informacije o predmetima i prostoru neposredno oko nje. Pomažu joj u orijentaciji, istraživanju i kretanju, posebno kada je predmet veoma blizu lica ili je osvetljenje slabije.
Ne. Brkove ne treba šišati ili skraćivati iz estetskih razloga jer mačka njima prikuplja važne senzorne informacije.
Da. Ako je folikul zdrav, odsečen, polomljen ili prirodno otpao brk uglavnom ponovo izraste. Potrebno je vreme da dostigne punu dužinu.
Povremeno opadanje pojedinačnog brka može biti deo prirodnog ciklusa. Nagli gubitak većeg broja brkova, posebno uz promene na koži, treba proveriti kod veterinara.
Brkovi pružaju važne informacije o položaju tela i okruženju, ali nisu mačkin „organ za ravnotežu“. Za ravnotežu je prvenstveno odgovoran vestibularni sistem, uz doprinos vida, propriocepcije i drugih čula.
Whisker fatigue je naziv za pretpostavljenu nelagodnost zbog čestog dodira brkova sa ivicama duboke činije. Postojanje posebnog medicinskog „zamora brkova“ nije čvrsto dokazano, ali neke mačke pokazuju preferenciju prema široj i plićoj posudi.
Mogući razlozi uključuju oblik posude, individualnu preferenciju, igru, brzo hranjenje, dentalni bol, stres ili druge probleme. Ako je ponašanje novo ili je praćeno gubitkom apetita, konsultujte veterinara.
Mačiji brkovi predstavljaju važan deo senzornog sistema mačke.
Pomažu joj da prikupi informacije o neposrednoj okolini, predmetima i prostoru i zato ih ne treba seći ili čupati.
Istovremeno, priča o whisker fatigue pokazuje koliko je važno posmatrati individualno ponašanje svake mačke.
Nauka za sada nije dokazala da duboka činija izaziva poseban zdravstveni poremećaj, ali neke mačke očigledno preferiraju širu i pliću površinu za hranjenje.
Ako vaša mačka vadi hranu iz činije, možete probati drugačiju posudu ili ravniju podlogu i pratiti njenu reakciju.
Ako se promena ponašanja pojavi naglo ili je praćena gubitkom apetita, bolom ili drugim simptomima, uzrok ne treba pripisivati samo brkovima.
Tada je potreban veterinarski pregled.
The Feline Patient, Sixth Edition – Vibrissae
Journal of Feline Medicine and Surgery – Evaluation of whisker stress in cats
Feline Veterinary Medical Association – Feline feeding and whisker stress/fatigue
PetMD – Why Do Cats Have Whiskers?