·
Više od 10.000 proizvoda na jednom mestu
·
60+ prodavnica u 8 gradova Srbije·
Dostava za 24h — narudžbine do 12h
·
Više od 10.000 proizvoda na jednom mestu
·
60+ prodavnica u 8 gradova Srbije·
Dostava za 24h — narudžbine do 12h
Da li je psima hladno zimi ili je njihova dlaka dovoljna zaštita?
Odgovor zavisi od psa, jer čivava koja većinu dana provodi u toplom stanu i sibirski haski sa gustom dvostrukom dlakom nemaju ni približno istu sposobnost da zadrže telesnu toplotu.
Nisu svim psima potrebne jakne, ali mali psi, kratkodlake i vitke rase, štenci, seniori i pojedini psi sa zdravstvenim problemima mogu mnogo brže da se ohlade i zato tokom zimskih šetnji mogu imati korist od dodatnog sloja odeće.
Sa druge strane, rase poput sibirskog haskija, aljaskog malamuta, samojeda ili akite prirodno su bolje prilagođene hladnom vremenu. Njihova gusta poddlaka predstavlja efikasnu izolaciju, pa im tokom uobičajene zimske šetnje debela jakna često nije potrebna.
Zato jakna za pse nije samo modni detalj, ali nije ni obavezna oprema za svakog psa čim temperatura padne.
Pravilno odabrana odeća treba da odgovara konkretnom psu, vremenu i vrsti aktivnosti. Nekome će tokom kišnog novembarskog dana biti dovoljna lagana kabanica, dok će kratkodlakom hrtu tokom vetrovite januarske večeri biti potrebna dobro postavljena zimska jakna.
Da, psima može biti hladno, ali granica tolerancije značajno se razlikuje od jednog psa do drugog.
Dlaka jeste prirodna zaštita, ali nije svaka dlaka jednaka. Pas sa gustom poddlakom mnogo bolje zadržava telesnu toplotu od psa sa kratkom, tankom dlakom i malo potkožnog masnog tkiva.
Na toleranciju hladnoće utiču veličina psa, tip i gustina dlake, uzrast, telesna kondicija, zdravstveno stanje, nivo aktivnosti i naviknutost na hladno vreme. Jednako su važni i spoljni uslovi, jer temperatura od 5°C po suvom i mirnom vremenu nije isto što i 5°C uz jak vetar i kišu.
Zbog toga ne postoji jednostavno pravilo poput: „Ispod 10°C svakom psu treba jakna.“ Mnogo je korisnije posmatrati svog psa i razumeti kojoj grupi pripada.
Neke grupe pasa imaju prirodno manju toleranciju na hladno vreme, pa kod njih treba ranije razmišljati o dodatnoj zaštiti.
Mali psi imaju veću površinu tela u odnosu na svoju masu, pa mogu brže da gube telesnu toplotu. Čivava, patuljasti pinč, mali jorkširski terijer ili vrlo sitan maltezer zbog toga mogu početi da pokazuju nelagodnost mnogo ranije nego veliki pas sa gustom dlakom. Na primer, čivava koja izađe iz stana zagrejanog na 23°C na vetrovit zimski dan može početi da drhti već tokom kratke šetnje, naročito ako stoji u mestu dok vlasnik razgovara ili čeka na semaforu.
Kod takvih pasa džemper ili lagana zimska jakna često imaju vrlo praktičnu funkciju.
Kratka dlaka pruža manje izolacije, naročito kada pas nema razvijenu poddlaku.
U ovu grupu mogu spadati jazavičari, dobermani, bokseri, vižle, ptičari, bostonski terijeri i mnoge druge kratkodlake rase.
Zamislite kratkodlakog jazavičara tokom januarske šetnje po mokrom snegu. Njegov grudni koš nalazi se vrlo blizu tla, dlaka brzo postaje vlažna, a stomak je izložen hladnoći. U takvoj situaciji postavljena jakna koja štiti leđa i grudni koš ima mnogo više smisla nego kod psa sa gustom zimskom poddlakom.
Grejhaund, vipet i drugi hrtovi imaju kratku dlaku i veoma malo potkožnog masnog tkiva, što ih čini posebno osetljivim na niske temperature.
Kod ovih pasa zimska jakna često nije luksuz već praktična zaštita.
Vipet koji trči po parku može tokom aktivnosti delovati potpuno komforno, ali čim stane i ohladi se, može početi da drhti. Zato kod ovih rasa treba razmišljati i o periodima kada pas nije u pokretu.
Veoma mlada štenad još nemaju jednako razvijenu sposobnost regulisanja telesne temperature kao zdravi odrasli psi. Posebno treba biti oprezan sa malim, kratkodlakim štencima koji prvi put prolaze kroz zimu. Štene francuskog buldoga od četiri meseca, na primer, može biti mnogo osetljivije na hladan vetar i mokru travu od odraslog psa naviknutog na zimske šetnje.
Kod seniora se tolerancija hladnoće može smanjiti zbog promena u metabolizmu, gubitka mišićne mase ili problema sa pokretljivošću. Ako stariji pas ima artritis, hladno i vlažno vreme može dodatno otežati kretanje, a klizava podloga povećava rizik od pada. Za takvog psa nije važna samo jakna, već i kraća, kontrolisana šetnja i dobro osušene šape nakon povratka kući.
Pas koji ima vrlo malo potkožnog masnog tkiva može brže da se ohladi, čak i ako nije mala rasa. Slično važi za pse koji se oporavljaju od bolesti, operacije ili imaju hronična oboljenja. U takvim situacijama odeća može biti korisna, ali je važnije da vlasnik sa veterinarom proceni koliko dugo pas uopšte treba da bude izložen hladnoći.
Psi sa gustom dvostrukom dlakom prirodno su bolje prilagođeni niskim temperaturama.
Sibirski haski, samojed, aljaski malamut, akita i pojedine ovčarske i planinske rase imaju poddlaku koja zadržava sloj toplog vazduha uz telo.
To ipak ne znači da su potpuno otporni na hladnoću.
Ako je pas mokar, dugo miruje ili je izložen jakom vetru, i njegova prirodna izolacija postaje manje efikasna.
Na primer, akiti tokom suve zimske šetnje možda uopšte neće trebati odeća, ali po jakoj kiši praktična kabanica može pomoći da krzno ostane suvlje bez nepotrebnog dodatnog zagrevanja.
Psi koji većinu dana provode u toplom domu mogu biti manje naviknuti na nagle promene temperature.
Kada pas izađe iz stana zagrejanog na 22–24°C direktno na vetar, kišu ili temperaturu blizu nule, razlika može biti velika. Ipak, nije tačno da svim psima koji žive u stanu automatski treba odeća. Pomeranac i vipet mogu živeti u istom stanu, ali njihov odgovor na hladnoću neće biti isti. Zato je najvažnije kombinovati tip dlake, telesnu građu, uzrast, vremenske uslove i ponašanje konkretnog psa.
Pas često svojim ponašanjem vrlo jasno pokazuje da mu temperatura više nije prijatna. Prvi znak može biti drhtanje, ali vlasnici treba da obrate pažnju i na druge promene. Pas može početi da podiže šape sa hladnog tla, usporava, okreće se prema kući, odbija da nastavi šetnju ili pokušava da pronađe zaklon.
Na primer, ako pas prvih deset minuta normalno šeta, a zatim počne da podiže prednju pa zadnju šapu, zgrči telo i vuče vlasnika prema ulazu, to je mnogo korisnija informacija od samog broja na termometru.
Posebno obratite pažnju ako pas:
drhti
podiže šape
drži rep podvijen
zauzima zgrčen položaj
odbija da nastavi hod
pokušava da se vrati kući
deluje usporeno ili uznemireno
Ako primetite ove znake, šetnju treba skratiti i psa odvesti na toplo i suvo mesto.
Predugo izlaganje niskim temperaturama može dovesti do hipotermije.
Kod blažeg hlađenja pas može intenzivno da drhti i deluje usporeno, ali sa pogoršanjem stanja drhtanje može prestati, a mogu se pojaviti izrazita slabost, dezorijentacija, usporeno disanje i poremećena koordinacija.
Sumnja na hipotermiju nije situacija za kućno čekanje i zahteva veterinarsku procenu.
Psa treba skloniti sa hladnoće, osušiti ako je mokar i postepeno zagrevati, bez direktnog stavljanja veoma vrućih grejnih tela na kožu.
Ne postoji jedna tačna temperatura koja važi za sve pse. Mnogo je korisnije razmišljati kroz primere.
Temperatura od oko 10°C, suvo i bez vetra: zdravom odraslom psu srednje veličine sa normalnom dlakom najčešće nije potrebna zimska jakna, dok vrlo mali kratkodlaki pas može već osećati nelagodnost.
Temperatura od oko 5°C uz kišu i vetar: čak i pas koji dobro podnosi hladnoću može imati korist od kabanice, jer mokra dlaka i vetar ubrzavaju gubitak toplote.
Temperatura oko ili ispod 0°C: mali, kratkodlaki, vitki i stariji psi mnogo češće zahtevaju topliju zaštitu, posebno tokom dužih šetnji.
Dakle, broj na termometru nije jedini kriterijum.
Vetar, vlaga i trajanje boravka napolju često su podjednako važni.
Najčešća greška je kupiti najdeblji model i pretpostaviti da je samim tim najbolji.
Pravo odelce zavisi od vremena i tipa psa.
Ako nije izrazito hladno, ali pada kiša ili duva vetar, psu sa dobrom prirodnom izolacijom često ne treba debela jakna.
Tada je bolji izbor kabanica za pse, jer štiti krzno od kvašenja bez nepotrebnog pregrevanja.
Dobar primer je pas poput akite, šiba inu ili ovčara. Takvom psu možda nije potrebna dodatna toplota, ali će vodootporni sloj pomoći da se gusta dlaka manje natopi.
U Premium Pet ponudi jedna od takvih opcija je Hunter Milford kabanica, namenjena zaštiti od kiše i vetra.
Džemper može biti dobar izbor kada je hladno, ali nema kiše ili snega.
Najviše smisla ima kod malih i kratkodlakih pasa kojima je potrebna umerena dodatna toplota.
Na primer, mali maltezer koji ide u kratku večernju šetnju po suvom vremenu može se osećati sasvim prijatno u laganom džemperu, bez potrebe za teškom zimskom jaknom.
Džemper, međutim, nije najbolje rešenje za kišu ili mokar sneg, jer natopljena tkanina može doprineti dodatnom hlađenju.
Kada temperature dodatno padnu, posebno uz vetar ili sneg, kratkodlakim i vitkim psima može biti potrebna postavljena zimska jakna.
Takva jakna treba da zaštiti leđa i grudni koš, ali istovremeno ne sme da ograničava ramena, vrat ili normalno obavljanje nužde.
U Premium Pet ponudi dostupni su različiti modeli, među kojima su Ferribiella Caldoso+ i Ferribiella Cristallo.
Razlika između ova tri modela najlakše se razume kroz konkretne situacije.
Zamislite šiba inu koji dobro podnosi hladnoću, ali vlasnik želi da ga izvede tokom jake kiše.
U tom slučaju debela zimska jakna verovatno nije potrebna.
Hunter Milford kabanica ima više smisla jer je cilj zaštita od kvašenja i vetra, a ne intenzivno zagrevanje psa.
Koker španijel ili špic imaju više dlake od hrta ili dobermana, ali tokom dužih zimskih šetnji ipak mogu imati korist od dodatne zaštite, naročito po vetrovitom vremenu.
U takvoj situaciji može odgovarati Caldoso+, kao model koji pruža dodatnu zaštitu bez potrebe da pas nosi najtopliju jaknu iz ponude.
Ako imate vipeta, kratkodlakog jazavičara ili ptičara koji tokom zime brzo počinje da drhti, logičniji izbor je toplija postavljena jakna.
Cristallo je namenjen upravo situacijama kada je potrebna izraženija zaštita od hladnoće, vetra i zimskih uslova.
Prava odeća za psa nije samo pitanje izgleda. Najvažnije je da bude udobna, praktična i pravilno prilagođena građi psa.
Pas treba da stoji prirodno. Dužinu merite od baze vrata, odnosno mesta gde vrat prelazi u leđa, do početka repa. Nemojte meriti od vrha glave niti uključivati rep.
Ako je dužina leđa, na primer, 35 cm, to će vas usmeriti prema modelima koji odgovaraju približno toj dužini, ali to nije jedina mera koju treba proveriti.
Obim grudi meri se na najširem delu, najčešće neposredno iza prednjih nogu. Ova mera je veoma važna zato što dva psa iste dužine leđa mogu imati potpuno različitu građu. Mops i italijanski hrt mogu, na primer, imati sličnu dužinu leđa, ali je mops mnogo širi u grudnom košu. Zato im isti model i ista veličina ne moraju odgovarati.
Jakna ne treba da pritiska vrat niti da otežava normalno kretanje. Kod pasa sa snažnim grudnim košem i vratom, poput francuskog buldoga ili mopsa, ovaj podatak može biti posebno važan.
Dužina leđa je odlična početna mera, ali uvek proverite tabelu konkretnog proizvođača. Veličina 35 jednog brenda ne mora u potpunosti odgovarati veličini 35 drugog brenda.
Rase mogu poslužiti samo kao orijentacija, jer se pojedinačni psi značajno razlikuju. Za najmanje pse, poput čivava, veoma malih maltezera i pojedinih pomeranaca, često se sreću modeli za dužinu leđa približno 27–30 cm.
Kod malih rasa poput džek rasela, mopsa ili bostonskog terijera često se koriste veličine oko 33–39 cm.
Kod pasa poput bigla, francuskog buldoga ili vesti terijera često ulazimo u raspon oko 39–47 cm, dok kod većih pasa poput hrtova, ptičara i retrivera dužina leđa može biti 49 cm i više.
Ipak, ove vrednosti treba posmatrati samo kao primere.
Najsigurniji izbor je uvek merenje konkretnog psa.
Dobro odabrana jakna treba da prati telo, ali ne sme da ga steže.
Pas bi trebalo da može potpuno normalno da:
hoda
trči
sedne
legne
okrene se
obavi nuždu
Jednostavan test možete napraviti kod kuće.
Obucite psu jaknu i pustite ga nekoliko minuta da se slobodno kreće. Ako hoda ukočeno samo prvih nekoliko sekundi jer mu je odeća nova, to ne mora biti problem. Ali ako i posle nekoliko minuta drži noge neprirodno, ne može da sedne ili odelce stalno klizi na jednu stranu, kroj verovatno nije odgovarajući.
Neki psi bez problema nose odeću od prvog dana, dok drugi reaguju kao da su potpuno zaboravili kako se hoda čim im obučete džemper. To je često samo pitanje navikavanja. Počnite sa laganim i jednostavnim modelom koji ne ograničava pokrete. Obucite ga na nekoliko sekundi u kući, nagradite psa i skinite odeću.Sledećeg puta produžite vreme. Kada pas može normalno da hoda, sedne i igra se dok nosi odelce, možete preći na kratku šetnju. Ne treba forsirati psa koji pokazuje izražen strah ili stres. Cilj odeće je da mu šetnja bude prijatnija, a ne da postane novi izvor nelagodnosti.
Zimska odeća može biti korisna, ali preterivanje nije dobro. Pas koji tokom aktivne šetnje nosi veoma toplu jaknu može početi intenzivno da dahće, usporava ili pokušava da se oslobodi odeće. Ovo je posebno važno kod pasa sa gustom poddlakom.
Samojedu, na primer, tokom aktivne šetnje po blagom zimskom vremenu verovatno nije potrebna debela jakna. Dodavanje dodatnog sloja može mu više smetati nego pomoći.
Zato odeću treba prilagoditi i nivou aktivnosti, a po povratku u topao stan jaknu ili džemper treba skinuti.
Vlasnici često razmišljaju samo o temperaturi, a zaboravljaju vlagu.
Pas koji se nakvasi na 7°C uz jak vetar može izgubiti više toplote nego isti pas tokom suvog dana na nešto nižoj temperaturi.
Zato kombinacija: hladnoća + vetar + mokra dlaka može biti posebno neprijatna.
Kod psa sa gustom dlakom, koji inače dobro podnosi hladnoću, kabanica može biti korisnija od debele zimske jakne.
Jakna štiti trup, ali zimska zaštita psa ne završava se na odeći. Sneg, led i so na ulicama mogu iritirati jastučiće šapa. Kod dugodlakih pasa grudvice snega mogu da se zadrže između prstiju i izazovu nelagodnost.
Posle šetnje pregledajte šape, uklonite sneg i nečistoće, a ako je pas hodao po posoljenim ulicama, šape možete isprati mlakom vodom i dobro osušiti. Kod posebno osetljivih pasa mogu biti korisne i čizmice ili odgovarajući preparati za zaštitu šapa.
To što je na etiketi napisano „za francuskog buldoga“ ne znači da će odgovarati svakom francuskom buldogu. Građa se razlikuje i unutar iste rase.
Najtoplija jakna nije automatski najbolja. Za kišni oktobarski dan može biti mnogo praktičnija kabanica, dok će debela postavljena jakna biti korisnija tokom januarskog minusa.
Dužina leđa je važna, ali kod pasa poput mopsa, buldoga i hrtova kroj mora odgovarati i specifičnoj građi grudi.
Ako se džemper natopi kišom ili snegom, treba ga skinuti i psa osušiti. Mokra tkanina može dodatno ubrzati hlađenje.
Najjednostavnije je razmišljati prema stvarnoj situaciji.
Birajte kabanicu za pse, kao što je Hunter Milford, posebno ako želite da dlaka ostane suvlja.
Malom ili kratkodlakom psu često može biti dovoljan džemper.
Tada je praktičnija postavljena jakna, poput modela Caldoso+.
Kod psa sa niskom tolerancijom na hladnoću smisla ima toplija zaštita, poput Cristallo jakne.
Odeća za psa može biti estetski privlačna, ali to ne treba da bude glavni kriterijum.
Dobar model je onaj koji se jednostavno oblači i skida, odgovara anatomiji psa, ne sputava hod i može lako da se održava.
U Premium Pet ponudi dostupne su jakne, kabanice, džemperi, kaputi, duksevi, skafanderi i druga odeća za pse, pa izbor možete prilagoditi i vremenu i potrebama konkretnog ljubimca.
Pogledajte Premium Pet ponudu odeće za pse

Da. Psi mogu osećati hladnoću, ali njihova tolerancija zavisi od veličine, dlake, telesne građe, uzrasta, zdravstvenog stanja i vremenskih uslova. Mali, kratkodlaki i vitki psi uglavnom se hlade brže od velikih pasa sa gustom poddlakom.
Ne. Rase prilagođene hladnijoj klimi često ne zahtevaju dodatnu izolaciju tokom uobičajenih zimskih šetnji. Kod kratkodlakih, malih, veoma vitkih i starijih pasa jakna je mnogo češće korisna.
Čivava je mala rasa sa relativno malom telesnom masom i često slabije podnosi hladnoću. Tokom hladnih, vetrovitih dana džemper ili postavljena jakna mogu biti vrlo korisni.
Mnogi francuski buldozi imaju kratku dlaku i mogu biti osetljivi na hladnoću, posebno tokom dužih šetnji i po vetrovitom vremenu. Potrebu treba proceniti prema ponašanju konkretnog psa.
Hrtovi poput vipeta i grejhaunda imaju kratku dlaku, vitku građu i malo potkožnog masnog tkiva, pa su među rasama koje često imaju najviše koristi od zimske jakne.
Ne mora. Važnija je struktura dlake i prisustvo poddlake nego sama dužina. Pas sa dugom, ali tankom dlakom može biti osetljiviji od psa sa kraćom i veoma gustom dvostrukom dlakom.
Izmerite dužinu leđa od baze vrata do početka repa, obim najšireg dela grudnog koša i obim vrata. Zatim te mere uporedite sa tabelom konkretnog modela.
Ako je problem prvenstveno kiša i vetar, a temperatura nije veoma niska, praktičnija je kabanica. Kada je hladno, vetrovito ili snežno, kratkodlakom i osetljivom psu više će odgovarati postavljena jakna.
Da. Posebno aktivni psi i rase sa gustom poddlakom mogu se pregrejati ako nose nepotrebno toplu odeću. Ako pas intenzivno dahće i deluje nelagodno, treba proceniti da li mu je odeća pretopla.
Nisu svim psima potrebne jakne, ali nisu ni svi psi jednako zaštićeni od zime.
Čivava, vipet i kratkodlaki jazavičar mogu početi da osećaju hladnoću mnogo ranije od haskija ili samojeda, dok starost, zdravstveno stanje, vetar i mokra dlaka mogu dodatno promeniti toleranciju svakog pojedinačnog psa.
Zato pre kupovine odeće prvo razmislite šta vašem psu zaista treba.
Ako dobro podnosi hladnoću, ali želite da ga zaštitite od kiše, dovoljna može biti kabanica. Ako je mali ili kratkodlak i šetate po hladnom, ali suvom vremenu, odgovarati može džemper. Ako se pas brzo hladi, a napolju su sneg, vetar i niske temperature, bolji izbor je topla postavljena jakna.
Pre kupovine izmerite dužinu leđa, obim grudi i vrat, proverite tabelu konkretnog modela i nakon oblačenja posmatrajte kako se pas kreće.
U Premium Pet ponudi možete pronaći odeću za različite vremenske uslove, uključujući Hunter Milford kabanicu, Ferribiella Caldoso+ i Ferribiella Cristallo, kao i druge jakne, džempere i zimsku opremu.
Jakna za pse nije korisna zato što lepo izgleda, već kada psu omogućava da tokom zime ostane suv, dovoljno zagrejan i slobodan u pokretu.
--
Cornell University College of Veterinary Medicine – Winter Safety Tips
American Animal Hospital Association (AAHA) – Cold Weather Pet Safety Tips for Dogs and Cats
American Animal Hospital Association (AAHA) – Frosty Walks: How to Safely Walk Your Dog in the Winter
VCA Animal Hospitals – Do Dogs Need Coats in the Winter?
VCA Animal Hospitals – Cold Weather Safety for Your Pets
Premium Pet – odeća, jakne i kabanice za pse